Mu gihe Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo ikomeje kunyura mu bihe bikomeye bya politiki n’umutekano, amakuru akomeje gusakara yemeza ko Umuryango w’Ibihugu bya Afurika y’Amajyepfo (SADC) ushobora kuba warateguye igitero cya gisirikare kigamije kubuza uwahoze ari Perezida w’iki gihugu, Joseph Kabila Kabange, gusubira iwabo anyuze mu Burasirazuba bwa Congo.
Amakuru yizewe avuga ko SADC yamenye imigambi y’igaruka rya Kabila mu gihugu cye cyamubyaye, by’umwihariko anyuze mu gice cya Goma, ahari kugenzurwa n’umutwe wa AFC/M23, umaze igihe kirekire ushinjwa gufitanye isano na Kabila ubwe.
Ku wa 11 Mata 2025, bamwe mu basirikare bo muri SADC – barimo abo muri Malawi, Afurika y’Epfo na Tanzaniya – bagabye igitero mu Burengerazuba bwa Goma, bikekwa ko cyari kigamije kuburizamo urugendo rwa Kabila. Ariko icyo gitero cyaje gutsindwa n’abarwanyi ba AFC/M23 bari barinze ako gace.
Nubwo ubutegetsi bwa Perezida Félix Tshisekedi butigeze butangaza byinshi kuri icyo gikorwa, bamwe mu basirikare bo mu nzego z’iperereza za RDC batangaje ko igitero cya SADC cyari “intwaro y’ibanga” yo guca intege umugambi wa Kabila, umaze imyaka ibiri mu buhungiro, ariko uherutse gutangariza Jeune Afrique ko agiye gusubira muri Congo “mu buryo bwe.”
Ibi bibaye mu gihe inzu, imitungo n’ahantu hatandukanye hifitwe n’umuryango wa Kabila mu murwa mukuru Kinshasa hakomeje gusakwa n’inzego z’iperereza za Leta. Ku wa 15 na 16 Mata 2025, abahoze ari abasirikare ba DEMIAP, hamwe n’abo mu rwego rw’iperereza rwa ANR, binjiye mu rugo rwa Kabila ruherereye i Limete, barugenza bashakisha ibikoresho bya gisirikare bakeka ko bihishemo. Baje no gutangaza ko imodoka za gisirikare basanze mu rugo zishobora kuba zitegura ibikorwa bigamije guhungabanya umutekano w’igihugu.
Abo mu muryango wa Kabila babihakanye bivuye inyuma, bavuga ko ibyo bimodoka byifashishwa mu bikorwa bisanzwe bya gisivili. Ariko ntibyabujije izi nzego gutangaza ko zateguje ko zizasaka na Pariki ya Vallée de la N’Sele iherereye muri Kingakati – nayo ifitwe n’umuryango wa Kabila – ku itariki 17 Mata.
Kugaruka kwa Kabila muri RDC birafatwa n’inzego za Leta nk’ikintu gikomeye gishobora guhungabanya ubutegetsi buriho.
Umutwe wa AFC/M23, umaze kwigarurira ibice bikomeye by’Uburasirazuba bwa Congo, ushinjwa gufatanya na Kabila mu mugambi wo gusenya ubutegetsi bwa Tshisekedi, cyangwa nibura gutuma amajyaruguru y’Uburasirazuba wigenga cyangwa uhinduka icyicaro cy’ishyaka rya Kabila.
Intambara z’inyuma z’amaso n’ubutasi bw’ubushotoranyi biri hagati y’ingabo za SADC na AFC/M23 byerekana ko RDC yinjiye mu gihe cy’amakimbirane ya politiki yihariye, aho ibihugu bigize SADC byaba bifatanyije na Tshisekedi mu kurwanya igaruka ry’umwe mu batware ba politiki bamaze imyaka myinshi bacishije bugufi ubutabera n’amategeko y’iki gihugu.
Aho ibintu bigeze, impungenge z’Abanye-Congo n’abakurikirana politiki y’akarere ni uko ibiri kubera muri RDC byatuma iki gihugu gisubira inyuma mu bikorwa by’iterambere no kugarura ituze.
Mu gihe Kabila aramutse agarutse mu gihugu akagaruka mu ruhando rwa politiki, birashoboka ko yazana igice cy’abamushyigikiye, bigatuma hatangira ubushyamirane bushobora no kuvamo intambara y’abenegihugu cyangwa ihirikwa ry’ubutegetsi.
Mu gihe isi yose ireba ahandi, hari ibirimo gutegurwa mu mitima y’abanyapolitiki ba Congo no mu biro bya SADC.
Joseph Kabila ashobora kuba atari agishaka kuba Perezida, ariko igicumbi cy’ubutegetsi yubatse kuva mu 2001 kugeza 2019 kiracyari ingufu ikomeye ya politiki.
Ubwo ingabo za SADC zinjiraga ku butaka bwa Goma zishaka kubuza umugabo umwe gutaha, birashoboka ko zashyize urufunguzo mu ntangiriro y’indi ntambara nshya.